SR   EN

Štampa

Istorijat PRIDE parada u Srbiji

Parada ponosa 2010

Treća najavljena, a prva održana Parada ponosa desila se 10.10. 2010. godine u beogradskom parku Manjež, gde se okupilo više od 1000 učesnica/ka. Na skupu su govorile/i: predstavnice/i međunarodnih organizacija, EU parlamenta i organizatorke/i Parade ponosa '09 i '10. Skupu su prisustvovale ličnosti iz političkog i javnog života. Povorka je krenula iz parka Manjež preko Nemanjine, Kneza Miloša i Masarikove ulice do SKC-a, gde je organizovana žurka, koja je završena ranije nego što je predviđeno.

Pretnje su dolazile od raznih ekstremističkih desničarskih organizacija i pozivalo se na fizički obračun i linč učesnica/ka. Bezbednost su garantovale policijske snage koje su u velikom broju bile raspoređene oko mesta održavanja skupa i šetnje. S druge strane, 6000 huligana izazvalo je nerede u Beogradu, napadom na policiju i pojedine zgrade. Tokom nemira huligani su napali zgradu DS i SPS, zgradu RTS-a, pokretni mamograf, kao i brojne prodavnice u centru Beograda, iz kojih je pokradena roba.

Tokom nereda povredena su 132 policajca i 25 građana, a uhapšeno je oko 250 osoba.

Povorka ponosa 2009

Drugi put, Povorka ponosa je zakazana za 20. septembar 2009. Nakon pažnje koju je LGBT populacija dobila zbog Zakona o zabrani diskriminacije i njegovog skidanja sa skupštinske procedure na zahtev SPC-a i drugih verskih zajednica u Srbiji, a zatim i njegovog konačnog izglasavanja, pažnja je bila usmerena na najavu održavanja povorke ponosa u Beogradu. Održavanje parade ponosa podržale su brojne ambasade, međunarodne organizacije, predstavnice/i ministarstava i javne ličnosti, a neki od njih su snimili promotivne spotove pod sloganom Ljubav nije da se krije, nego da se ponosi.

Uporedo, pojavile su se pretnje organizatorima i učesnicima Povorke ponosa. Mladen Obradović je pretio da ce parada ponosa biti sprečena po svaku cenu. Takode, povodom Povorke oglasila se i SPC, u čije ime je Amfilohije Radović ovu manifestaciju nazvao povorka srama, povorka Sodome i Gomore. Grafite koji pozivaju na nasilje, kao i poruke nasilja koji su se javili u medijima, republički tužilac, Slobodan Radovanović je u to vreme ocenio kao "polemički ton".

Država je najavljivala veliko prisustvo policije i garantovala je da ce država sprečiti nasilje. Ivica Dačić je najavio da će policija zaštiti sve učesnice/ke Povorke pri njihovom dolasku i odlasku. Takođe, napomenuo je da je povorka ponosa trebalo bolje politički da se pripremi. Jedan dan pre zakazane Povorke ponosa organizatori/ke su saopštili/e da se povorka neće održati. Kao razlog navedeno je rešenje MUP kojim se prijavljen skup u centru grada premešta na plato ispred Palate Srbije iz bezbednosnih razloga. Organizatori/ke Povorke su ovo ocenili/e kao zabranu prijavljenog skupa u centru grada i doneli/e su odluku da ne održe skup na Ušcu.

Belgrade Pride 2004

Organizacija Belgrade Pride je najavljivala organizovanje druge Parade ponosa 2004. godine. Pripreme su trajale nekoliko meseci pre konačnog otkazivanja parade iz bezbednosnih razloga nakon eskalacije nasilja i paljena džamija u Beogradu i Nišu tokom marta 2004.

Parada ponosa 2001

Prva parada ponosa u Beogradu organizovana je nakon tzv.demokratskih promena 2000-te godine. 30. juna 2001. godine pod sloganom Ima mesta za sve nas. Grupu okupljenih učesnica/ka na Trgu Republike napala je velika grupa huligana iz pokreta Obraz, Svetosavske omladine, navijači Crvene zvezde, Partizana i Rada, kao i predstavnici Srpske pravoslavne crkve. Policijske snage su bile prisutne u nedovoljnom broju, iako je SUP bio obavešten o pretnjama i mogućnosti nasilja. Policajci u početku nisu reagovali na nasilje. Prema procenama povredeno je više od 40 osoba, mada se u pismu MUP navodi se da je povređeno 6 građana i 8 policajaca. Zvanična reakcija predstavnika vlade je izostala, u medijima su se čule jedino reakcije nevladinih organizacija, kao javnih ličnosti. Reagovale su brojne međunarodne organizacije koje se bave zaštitom ljudskih prava. Pored osuda nasilja, javljali su se i homofobični komentari. Tadašnji načelnik sekretarijata unutrašnjih poslova, Boško Buha je izjavio da: Naše društvo kao sredina nije sazrelo za takvo iskazivanje nastranosti, a tadašnji predsednik Obraza, Nebojša Krstić, izrazio je stav da parade ponosa predstavljaju izrugivanje moralu, izrugivanje porodičnom, duhovnom i nacionalnom identitetu mnogo stradalnog i napaćenog srpskog naroda.